Zakažite termin već danas!
Psihijatrija i neurologija
Briga o mentalnom zdravlju i živčanom sustavu
Psihijatrija je grana medicine koja se bavi proučavanjem, dijagnosticiranjem, liječenjem i prevencijom mentalnih poremećaja te očuvanjem i unapređenjem mentalnog zdravlja. U fokusu psihijatrije su različiti oblici psihičkih tegoba, od anksioznih i depresivnih poremećaja do ozbiljnijih stanja poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Ova disciplina koristi suvremene dijagnostičke metode, psihoterapijske pristupe i farmakološke tretmane kako bi poboljšala kvalitetu života pacijenata. Osim individualnog liječenja, psihijatrija ima važnu ulogu u javnom zdravstvu kroz edukaciju, destigmatizaciju mentalnih bolesti i razvoj preventivnih programa usmjerenih na očuvanje mentalnog zdravlja u zajednici.
Neurologija je grana medicine koja se bavi dijagnosticiranjem, liječenjem i prevencijom bolesti središnjeg i perifernog živčanog sustava. Obuhvaća širok spektar stanja, uključujući moždani udar, epilepsiju, multiplu sklerozu, Parkinsonovu bolest i neuropatije. Korištenjem suvremenih dijagnostičkih metoda, poput neuroimaginga i elektrofizioloških testova, neurologija omogućuje preciznu procjenu i ciljano liječenje neuroloških poremećaja. Stručnjaci u ovom području kontinuirano rade na poboljšanju kvalitete života pacijenata te razvijaju nove terapijske pristupe za bolje razumijevanje i liječenje bolesti živčanog sustava.
Koja su zajednička polja psihijatrije i neurologije?
Organski uvjetovani psihički poremećaji
Uključuju mentalne smetnje povezane s neurološkim bolestima poput epilepsije, multiple skleroze i cerebrovaskularnih bolesti, kao i s hormonalnim promjenama tijekom menopauze i andropauze. Postinfektivna stanja, poput produljenog COVID-a, mogu uzrokovati kognitivne poteškoće i emocionalne promjene. Fibromijalgija i sindrom kroničnog umora karakterizirani su dugotrajnom boli i iscrpljenošću, često praćenima depresijom ili anksioznošću. Glavobolje, orofacijalna bol i temporomandibularne disfunkcije mogu dovesti do psihičkih tegoba poput stresa i poremećaja spavanja. Vrtoglavica i šum u uhu (tinitus) često su povezani s anksioznošću i depresijom.
Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja i cirkadijalnog ritma obuhvaćaju širok spektar medicinskih stanja. Nesanica može biti situacijska ili kronična, dok opstruktivna apneja u snu uzrokuje prekide disanja tijekom spavanja. Sindrom nemirnih nogu karakterizira neodoljiva potreba za pomicanjem nogu, posebno noću. Narkolepsija i drugi oblici prekomjerne dnevne pospanosti dovode do naglih napada sna tijekom dana. Poremećaji cirkadijalnog ritma nastaju kada unutarnji sat nije usklađen s vanjskim okruženjem.
Mr. sc. Vjera Matković Ferreri, dr. med., istaknuta je stručnjakinja s dvostrukom specijalizacijom u psihijatriji i neurologiji, jedina takva liječnica u Republici Hrvatskoj. Kao specijalist psihijatrije i uži specijalist biologijske psihijatrije, posjeduje 25 godina kliničkog iskustva. Također je somnolog s 14 godina iskustva u medicini spavanja i cirkadijalnog ritma, educirana kroz trogodišnji studij somnologije na Sveučilištu u Bernu.
Nakon položenog međunarodno priznatog ispita pred europskom komisijom, stekla je certifikat izvrsnosti kao neurolog (FEBN). Dodatno, educirana je u psihoanalitičkoj i kognitivno-bihevioralnoj terapiji, neurofeedbacku te u elektroencefalografiji i epileptologiji. Ima dugogodišnje iskustvo u radu s palijativnim pacijentima.
